Beč već deset godina zaredom odnosi titulu najboljeg grada na svijetu po kvaliteti života, prema Mercerovoj listi najboljih gradova za život. Odlučili smo saznati zašto je tome tako.
Većina nas barem je jednom bila u Beču, ako ni u kojoj drugoj prilici, onda barem u jednodnevnom posjetu u vrijeme Adventa. Svi poznajemo klasične bečke atrakcije, katedralu Sv. Stjepana, palaču Schönbrunn, Kunsthistorisches Museum (Muzej povijesti umjetnosti), Carsku palaču (Hofburg)… U Beču ćete se vratiti u slavno carsko vrijeme i upijati ljepotu povijesnih zdanja. Ali nije sve u lijepim fasadama, važno je kako stanovnici grada zapravo žive. Beč se neprestano razvija, evoluira i trudi se da njegovi stanovnici budu sretni. Osim dobre infrastrukture, učinkovitog, sigurnog i jeftinog gradskog prijevoza, kulturnih i sportskih sadržaja, Beč je i ekološki osviješten grad koji razmišlja o budućnosti.
Bečani su svjesni ljepote svoga grada i maksimalno je iskorištavaju. Ona nije rezervirana samo za turiste, nego je namijenjena i svakodnevnom uživanju Bečana. Mnoga stara zdanja obnovljena su, prenamijenjena i dostupna svima. Primjerice, carski staklenik Palmenhaus u kojem se nalaze cocktail bar i restoran, Volksgarten (Narodni park) s vrtom ruža koji se nalazi uz palaču Hofburg, a za javnost je otvoren u 19. stoljeću, ugodno je mjesto za odmor.
Flak toranj (neprobojna monumentalna obrambena kula čija je svrha bila zaštita od zračnih napada) iz Drugog svjetskog rata danas je gradski akvarij.
Obale Dunava ljeti se pretvaraju u plaže, a jezera postaju veliki otvoreni bazeni. Osim toga, Bečani se penju na okolne brežuljke i uživaju u čaši domaćeg vina usred vinograda, u kojima vlasnici otvaraju barove i kušaone. Bečani su iznimno ponosni i na razinu kulturnih i rekreativnih sadržaja u kojima mogu uživati potpuno besplatno.
Osim svega ovoga, građane se potiče da ispred svojih zgrada dovedu prirodu i zelenilo. Takozvani parkleti male su zelene površine koje se prostiru preko nekoliko parkirnih mjesta, zauzimaju dio pločnika te se šire na kolnik. Zamišljeni su kao mjesta na kojima će se okupljati susjedi, družiti se, piti kavu, čitati, odmarati…Usput, znate li kako se zovu vaši susjedi?
Te male zelene oaze na bečkim ulicama postaju pravilo, a ne iznimka. Daje se više mjesta ljudima, a manje automobilima. Gradska uprava pomaže Bečanima u dizajnu i realizaciji parklet projekata. Zahvaljujući ovoj inicijativi, mnogi su bečki kvartovi ponovno procvali i živnuli jer ljudi su izašli iz svojih stanova i krenuli se upoznavati s ekipom iz zgrade i ulice! Ljudi su manje otuđeni i formiraju male kvartovske zajednice, što se pokazalo vrlo učinkovitim u podizanju razine kvalitete života i osobne sreće građana.
Ideja je inače nastala u San Franciscu, najekološkijem gradu u Americi, koji obiluje zelenim površinama i parkletima.
Tako blizu, a tako daleko, mogli bismo reći. Nadamo se da će se i naši ‘gradski oci’ probuditi i ugledati na pozitivan bečki primjer. Jer gradovi nisu samo za turiste i njihovo uživanje, nego i za stanovnike koji u konačnici i čine njegovu dušu. Idemo na vikend u Beč!
Za My Travel Map piše: Barbara Ljubić