Venecijanski bijenale najveća je svjetska izložba suvremene umjetnosti i smatra se jednim od najprestižnijih umjetničkih događanja na svijetu, a održava se svake druge godine u sestieru Castello, jednom od šest sestiera na koje je podijeljena Venecija. Ovaj kvart najveći je u gradu, a sama izložba odvija se u Vrtovima Bijenala (Giardini della Biennale), gdje se nalazi 30 stalnih nacionalnih paviljona te u Venecijanskom Arsenalu (Arsenale di Venezia), ogromnom kompleksu koji je bio središte gradske brodogradnje, a sastoji se od brodogradilišta, skladišta i oružarnica.
Bijenale je osnovan 1895. godine te tradicionalno okuplja najperspektivnije umjetničke talente iz cijelog svijeta. Svatko od njih traži svoj dio kolača i nada se probitku u svijetu umjetnosti. Tridesetih godina prošlog stoljeća osnovana su i tri prateća festivala – glazbeni, kazališni i filmski. Venecijanski filmski festival osnovan 1932. godine prvi je filmski festival na svijetu. Prva međunarodna izložba arhitekture održana je 1980., a plesna umjetnost debitirala je na Bijenalu 1999. Svako izdanje sa sobom donosi nova uzbuđenja, a neki radovi ostaju zapaženiji od drugih. Iznenađenja i kontroverzi ne nedostaje ni ove godine.
Banksy, ulični umjetnik svjetskog glasa i nepoznatog identiteta, ove se godine nenajavljeno pojavio na najvećoj svjetskoj izložbi te je s nje i izbačen jer je bez dozvole postavio štand sa slikama na jednom od gradskih trgova, zamaskiran u „običnog“ uličnog slikara. Nitko nije znao da je Banksy „upao“ na Bijenale, dok na svom Instagram profilu nije objavio video s trga i tako svima dao do znanja da je ulični slikar zapravo bio on. Izložio je niz slika koje prikazuju ogromni kruzer koji se nadvija nad Venecijom. Slika aludira na probleme koje sa sobom donosi prokemjeran broj turista koji nanosi veliku štetu kulturi i arhitekturi grada. Venecija se s ovim problemom suočava već godinama, a divovski kruzeri predstavljaju jedan od onih koji najviše upadaju u oko te se posljednjih godina snažno apeliralo na zabranu njihovih dolazaka.
Osim Banksyjevog nenajavljenog dolaska, najviše pitanja i diskusija ove je godine pokrenuo rad Barca Nostra švicarskog umjetnika Christopha Büchela. Radi se o olupini ribarskog broda koji je potonuo 2015. i u smrt odveo između 700 i 1100 izbjeglica iz Libije, a sam umjetnik istaknuo je da rad predstavlja „ostatak ljudske tragedije, ali i spomenik suvremenim migracijama“. U nekima je ovaj izložak izazvao bijes te tvrde da mu nije mjesto na izložbi, dok drugi smatraju da je izložak važan jer potiče raspravu i tjera na razmišljanje.
U Hrvatskom paviljonu predstavlja se izložba umjetnika Igora Grubića „Tragovi nestajanja (u tri čina)“ koja je nastajala 13 godina. Mnogi su je već proglasili jednom od „must-see“ izložbi Bijenala.
Venecija je sama po sebi uzbudljivo mjesto, ali za vrijeme Bijenala u gradu vlada posebna atmosfera, sve vrvi umjetnicima i zaljubljenicima u suvremenu umjetnost, na ulicama se raspravlja o najuzbudljivijim radovima… Ova najveća svjetska izložba traje do 24. studenog te je idealna prilika da (ponovno) posjetite Veneciju. Samo ne idite kruzerom :)
Za My Travel Map piše: Barbara Ljubić