Wroclaw (nekadašnji Breslau) poljski je grad smješten na obali Odre. Često ga nazivaju poljskom Venecijom zbog preko 130 mostova koji spajaju 12 otočića. Osim toga, grad krase renesansne zgrade pastelnih boja, gotički tornjevi i barokne palače obasjane svjetlom starih plinskih svjetiljki koje se i danas ručno pale u sumrak, te mnoštvo malih brončanih stanovnika – wroclawskih patuljaka.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Wroclawu je nastala Narančasta alternativa, pokret otpora protiv komunističkog režima. Naoružani bojama u spreju i pod vodstvom umjetnika, članovi su mirno prosvjedovali protiv vladine cenzure i zatiranja slobode govora. Organizirali su javna okupljanja te se protiv komunističke propagande borili uličnom umjetnošću inspiriranom nadrealizmom, odnosno prikazima nestašnih patuljaka. Patuljak je prerastao u simbol Narančaste alternative te pomogao u rušenju opresivnog komunističkog režima. Zašto baš patuljak (krasnale na poljskom)? Potpuno logično, predstavljao je sveprisutnog, malog čovjeka koji uzvraća udarac.
Pokret se protiv vlasti borio apsurdom: kako je rasla popularnost pokreta, tako je sve više ljudi sudjelovalo u marševima koji su prolazili gradom zagovarajući „prava patuljaka“. Policijska privođenja prosvjednika na pro-patuljačkim okupljanjima samo su dodatno narušavala ugled vlasti, a uhićenja koja su završila u dnevnim vijestima izazivala su smijeh i porugu. Bilo je to mračno razdoblje u povijesti Poljske, ali patuljci su stanovnicima davali povoda za smijeh, što je i bio konačni cilj pokreta: ukazati na apsurdnost situacije, ohrabriti ljude i vratiti im osmijeh na lica. Ubrzo su crteži patuljaka prepavili ulice Wroclawa, ali i ostalih poljskih gradova. Pokret je kulminirao 1988., kada je čak 10 000 prosvjednika marširalo ulicama Wroclawa s narančastim kapicama na glavama, zagovarajući „Slobodu za patuljke!“. Komunistički režim pao je ubrzo nakon toga, 1989. godine.
2001. godine gradske su vlasti odlučile trajno obilježiti pobunu protiv komunizma postavljanjem brončanog kipa patuljka kojeg su nazvali Papa Patuljak, u ulici Swidnicka gdje su se nekada okupljali članovi Narančaste Alternative. Papa Patuljak nije dugo ostao usamljen. Uskoro su skulpture patuljaka preplavile grad, a danas ih ima nekoliko stotina, neki kažu 250, neki 300, a današnje procjene penju se i do 500 patuljaka! Bila je to ideja kipara Tomasza Moczeka koji je odlučio napraviti bronačne kipiće patuljaka, a svaki je trebao predstavljati dio povijesti ili svakodnevnog života u Wroclawu. Širenje patuljaka gradom nije bilo planirano, ali naišlo je na dobru prihvaćenost gradskih vlasti, stanovnika i turista. Oni predstavljaju trajni spomenik ujedinjenoj borbi protiv gušeće vlasti, dočekan uz mnogo entuzijazma.
Patuljci su toliko simpatični da vam izmame osmijeh na lice čim ih ugledate. Srest ćete ih kako sjede uz obalu rijeke, odmaraju uz rub pločnika, vise s uličnih svjetiljki, iznenade vas tamo gdje ih ne očekujete… Svaki patuljak ima svoje ime i funkciju. Tako ćete u šetnji Wroclawom sresti Odvjetnika, Hrkača koji drijema u svojem krevetiću, Narcisa koji čuva cvijeće, Guglača koji surfa po internetu, Trendsetera ispred trgovačkog centra, Vodonošu, Ljekarnika, Stomatologa, Liječnika, Frojdića koji razmišlja o ljudskoj psihi, par „Sizifovaca“ koji guraju kamen svaki sa svoje strane, Eko patuljka koji stoji pored kontejnera, Gangstera, Profesora…
Sve ih možete pronaći na službenoj web stranici wroclawskih patuljaka (http://krasnale.pl/en/). Svaki patuljak ima svoj profil na kojemu je njegovo ime, kratka povijest i svakodnevne navike te ih možete locirati na karti grada. Budući da nisu svi popisani te konačni broj malih stanovnika nije poznat, pozvani ste u lov na patuljke. Možete i glasati za svoje favorite, pridružiti se rujanskom Festivalu patuljaka ili doći po zimi i od hladnoće ih zaštititi kapama, rukavicama i šalovima. Jedno je sigurno: u šetnji Wroclawom dobro ćete se zabaviti!
Za My Travel Map piše: Barbara Ljubić
